{"id":34553,"date":"2026-04-22T11:56:02","date_gmt":"2026-04-22T11:56:02","guid":{"rendered":"https:\/\/gordondm.top\/inz\/?p=34553"},"modified":"2026-04-22T11:57:01","modified_gmt":"2026-04-22T11:57:01","slug":"korisni-savjeti-koliko-zemljista-i-posla-je-potrebno-da-prosjecna-bh-porodica-proizvodi-hranu-za-sebe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gordondm.top\/inz\/korisni-savjeti-koliko-zemljista-i-posla-je-potrebno-da-prosjecna-bh-porodica-proizvodi-hranu-za-sebe\/","title":{"rendered":"Korisni savjeti \u2013 koliko zemlji\u0161ta i posla je potrebno da prosje\u010dna bh. porodica proizvodi hranu za sebe"},"content":{"rendered":"\n

Uvijek kada se dogode neke od vanrednih okolnosti lokalnih ili globalnih razmjera kao \u0161to su ratovi, prirodne nesre\u0107e i katastrofe, uzrokom su odudaranja od uobi\u010dajenog na\u010dina \u017eivljenja i svakodnevnih aktivnosti. Ovaj put je to u ovom slu\u010daju pandemija koronavirusa Covid-19. Reakcija stanovni\u0161tva ide u pravcu prije svega brige za vlastite \u017eivote i \u017eivote svojih najmilijih, ali i samoodr\u017eanja putem opskrbe osnovnim \u017eivotnim namirnicama u ve\u0107im koli\u010dinama, \u0161to neminovno izaziva udar na ku\u0107ne bud\u017eete, isti\u010du u svom saop\u0107enju stru\u010dnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

U saop\u0107enju se donose prakti\u010dni savjeti, preporuke i daju korisne informacije na osnovu kojih mo\u017eete zaklju\u010diti da su integralna i ekolo\u0161ka proizvodnja povr\u0107a u vrtovima ili ba\u0161tama u vanrednim uslovima ne\u0161to o \u010demu treba ozbiljno razmisliti, \u010dak i kad neposredna opasnost pro\u0111e.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Strah od gubitka radnog mjesta, a time i ulaza redovnih finansijskih sredstava u doma\u0107instvo, dodatno uslo\u017enjavaju situaciju do mjere javljanja panike. Ta panika je ve\u0107a zbog ograni\u010denja uvoza, nabavke, pa i globalne nesta\u0161ice odre\u0111enih artikala. U takvim uslovima obezbje\u0111enje dovoljnih koli\u010dina hrane za izvjestan period je od \u017eivotnog zna\u010daja, isti\u010de rukovoditelj Zavoda za za\u0161titu bilja INZ Kasim Veli\u0107, dodaju\u0107i da je \u201cna\u017ealost ve\u0107ina namirnica koje koristimo, a mogu se uzgojiti na na\u0161em podru\u010dju, na na\u0161e trpeze do\u0161la iz uvoza\u201d.<\/p>\n\n\n\n

(Gotovo) Sve mo\u017eemo sami proizvesti<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

\u2013 Nezamislivo je da pored bra\u0161na, ulja i \u0161e\u010dera koje uistinu ne mo\u017eemo u potrebnim koli\u010dinama proizvesti na podru\u010dju BiH, uvozimo krompir, luk, grah, razne povrtlarske kulture, ba\u0161 kao i meso, mlijeko i mlije\u010dne proizvode. Na\u0161e njive i vrtove smo ostavili uglavnom nezasijane, iako iza sebe u bliskoj pro\u0161losti, tokom rata po\u010detkom devedesetih imamo neugodno iskustvo nesta\u0161ice hrane i ovisnosti od humanitarne pomo\u0107i, isti\u010de Veli\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Iz tabele koju je INZ prilo\u017eio u ilustraciji informacije, je vidljivo da je za sasvim dobru opskrbu osnovnim proizvodima koje se uspje\u0161no uzgajaju na ovim prostorima za jednu porodicu dovoljna povr\u0161ina od 187,60 do 327 kvadratnih metara zemlje, ovisno od primijenjene tehnologije uzgoja, dostignutog znanja i zemlji\u0161nim pogodnostima.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Krajnje je vrijeme za rad sebe i svoje porodice u kulturu \u017eivljenja uvedemo uzgoj povr\u0107a u vlastitoj ba\u0161ti ili vrtu, jer je o\u010dito da nije potrebna niti velika povr\u0161ina niti neke posebne ili specijalne alatke. Mini ba\u0161ta ili vrt se mo\u017ee organizovati na balkonu u saksijama, a male ba\u0161te i na ravnim krovovima odre\u0111enih objekata, \u010dime bi se osigurali za povr\u0107e i zaa\u010dinsko bilje za brzu upotrebu uz i za obroke, isti\u010du iz INZ.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Kako navode stru\u010dnjaci INZ, u posljednje vrijeme u kuhinjama je sve popularnije uzgajanje klijanaca (microgreens) (lucerka, so\u010divo, pasulj, p\u0161enica) u posudicama sa malo vode ili u specijalnim posudama. Klijanci mogu biti va\u017ean dodatak na\u0161oj svakodnevnoj prehrani, bogat su izvor vitamina, minerala, aminokiselina i antioksidansa i koji se naj\u010de\u0161\u0107e konzumiraju u svje\u017eem stanju, te ne dolazi do gubitka hranjivih materija.<\/p>\n\n\n\n

Povr\u0107e je za \u010dovjeka izvor biolo\u0161ki zna\u010dajnih materija, kao \u0161to su vitamini, mineralne materije, fitoncidi\u2026<\/p>\n\n\n\n

Tako vitamina C najvi\u0161e ima u paprici, listu per\u0161una, lisnatom kupusu, luku vla\u0161cu, listu celera, koprivi, a provitamina A (beta karoten) u mrkvi, muskatnoj tikvi, tikvi pe\u010denki, paprici, listu per\u0161una i celera, dok vitamina iz grupe B ima u gra\u0161ku, bijelom luku, kupusnja\u010dama.<\/p>\n\n\n\n

Karfiol, keleraba, gra\u0161ak, boranija, spana\u0107 i tikva bogati su kalijumom, list per\u0161una, spana\u0107a, blitve, gra\u0161ak, krastavac, bijeli luk fosforom. Kalcijumom najbogatiji su boranija, spana\u0107, salata, blitva; natrijumom blitva, cvekla, celer, spana\u0107, mrkva; magnezijumom gra\u0161ak i boranija, a sadr\u017eajem gvo\u017e\u0111a isti\u010du se celer i pa\u0161trnak.<\/p>\n\n\n\n

Neke vrste povr\u0107a su zna\u010dajan izvor proteina (gra\u0161ak, boranija, lisnati kelj, kelj pup\u010dar, brokola), ugljenih hidrata (krompir, mrkva, cvekla, lukovi) i celuloze (paprika, kupusnja\u010de, boranija, cvekla), odnosno balasnih materijama bitnim za crijeva i prevenciju karcinoma.<\/p>\n\n\n\n

Hrana kao lijek i gorivo za organizam<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

\u2013 Specifi\u010dan zna\u010daj za ljudski orgfanizam imaju tzv. fitoncidi \u2013 povr\u0107a sa baktericidnim, fungicidnim i protistozidnim dejstvom (bijeli i crni luk, cvekla, rabarbara, paprika, paradajz, rotkva), zatim bojene materije povr\u0107a kao \u0161to je hlorofil (\u0161pinat, kupus, list per\u0161una, kopriva) betaini (cvekla) i karotinoidi (mrkva).<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Mnoge vrste povr\u0107a su tradicionalna ljekovita sredstva u narodnoj medicinia, a konzumiranje prirodnih tvari iz zdravog povr\u0107a sprije\u010davaju obrazovanje kancerogenih jedinjenja u \u010dovjekovom organizmu, ali i prevenciji niza oboljenja. Smatra se da \u010dovjek treba dnevno da unese oko 400 g povr\u0107a, pre svega svje\u017eeg, a prednost ima grupa \u017euto-zeleno-crvenih vrsta koje su najbogatije bioaktivnim materijama, ka\u017ee Veli\u0107.<\/p>\n\n\n\n

U INZ-u poja\u0161njavaju i da se sa skromnijim finansijskim sredstvima na vlastitim njivama i vrtovima mo\u017ee organizovati sjetva i sadnja biljaka, kroz principe itegralne i ekolo\u0161ke proizvodnje hrane, jer se kao takva i u EU i \u0161irom svijeta sve vi\u0161e prilago\u0111ava zahtjevima tr\u017ei\u0161ta, koju opet diktiraju kupci, a ona se temelji na ovoj vrsti proizvodnje hrane.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Danas gotovo 90 posto poljoprivredne proizvodnje u EU predstavlja hranu uzgojenu po metodologiji \u010diji je cilj i smanjena potro\u0161nja sredstava za za\u0161titu bilja i drugih agrohemikalija. Proizvodi integralne i ekolo\u0161ke proizvodnje pru\u017eaju potpuno zdravstveno ispravan proizvod, sa dosta jeftinijim tro\u0161kovima nego uobi\u010dajena konvencionalna proizvodnja hrane. Glavni cilj ekolo\u0161ke poljoprivrede je proizvesti zdravstveno ispravnu hranu visoke hranidbene vrijednosti oslanjaju\u0107i se na za\u0161titu i o\u010duvanje okoli\u0161a. Ako se ovome doda i obezbje\u0111enje dijela sjemenskog i sadnog materijala iz vlastite pro\u0161logodi\u0161nje proizvodnje, dodatno imamo jeftiniju proizvodnju, ali proizvodnju visokog kvaliteta i zdravstvene ispravanosti, navodi Veli\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uvijek kada se dogode neke od vanrednih okolnosti lokalnih ili globalnih razmjera kao \u0161to su ratovi, prirodne nesre\u0107e i katastrofe, uzrokom su odudaranja od uobi\u010dajenog na\u010dina \u017eivljenja i svakodnevnih aktivnosti. Ovaj put je to u ovom slu\u010daju pandemija koronavirusa Covid-19. Reakcija stanovni\u0161tva ide u pravcu prije svega brige za vlastite \u017eivote i \u017eivote svojih najmilijih, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":34554,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[301],"tags":[],"class_list":["post-34553","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-savjeti-poljoprivrednicima"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gordondm.top\/inz\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/34553","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gordondm.top\/inz\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gordondm.top\/inz\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gordondm.top\/inz\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gordondm.top\/inz\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=34553"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gordondm.top\/inz\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/34553\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34555,"href":"https:\/\/gordondm.top\/inz\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/34553\/revisions\/34555"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gordondm.top\/inz\/wp-json\/wp\/v2\/media\/34554"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gordondm.top\/inz\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=34553"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gordondm.top\/inz\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=34553"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gordondm.top\/inz\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=34553"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}